Komunikacija pomaže izgraditi odnose, riješiti probleme i konflikte, a sastavni dio te komunikacije jest – slušanje. Ako ćemo iskreno, moje sposobnosti slušanja su se srozale u posljednjih nekoliko godina. Mogla bih optužiti tehnologiju koja je definitivno svima utjecala na koncentraciju, preopterećeni raspored, zasićenost informacijama, rastrganost između privatnih i poslovnih obaveza, ali i dobar stari manjak interesa. Da, neke osobe možda nisu najzanimljiviji pripovjedači, ali ne možemo ih kriviti za izumiruće umijeće slušanja.
Kako ga povratiti – i zašto bismo trebali?
Kad su u pitanju privatni odnosi, slušanje gradi prijateljstva i romantične odnose, a na poslu dobre odnose među kolegama, ali i karijere. Slušanjem dobivamo informacije, bolje razumijemo druge i svijet oko nas, učimo, dok paralelno učvršćujemo odnose. Barem u teoriji – ako pozorno slušamo.
Ono je puno kompleksnije od sjedenja uz osobu koja priča, te uključuje razumijevanje i interpretiranje verbalnih i neverbalnih poruka, facijalnih ekspresija, ali i reagiranje na ono što osoba govori.
Kako postati bolji slušatelj
Nevjerojatno je koliko pozitivnih učinaka aktivno slušanje može imati na naš život: ušteda vremena, bolji odnosi, bolje razumijevanje. Da, to znači da trebamo odložiti mobitel kad smo na kavi s prijateljicom, de ne smijemo scrollati po webshopovima dok nam kolegica prepričava sastanak na kojem nismo bile ni sastavljati popis za kupovinu na onom na kojem prisustvujemo. Ovo su neki od koraka koji će nam u tome pomoći.
Uspostavite kontakt: gledajte osobu koja vam govori u oči, ne vrludajte pogledom i nikako ne pogledavajte u mobitel. Takav je kontakt možda teže održati preko Zooma i definitivno nemoguće pri telefonskim pozivima, ali poanta je: fokusirajte svu pažnju na taj razgovor.
Ne upadajte u riječ: da, nekim ljudima je potrebno duže da dođu do zaključka, ali ne srljajte sa svojima i ne pokušavajte im ga nametati. Time zapravo poručujete da mislite da je ono što vi imate za reći puno zanimljivije, važnije i da nemate vremena za taj razgovor. Umjesto toga, radije na kraju njihova izlaganja upitajte „zanima li te moje mišljenje?“ – i pokažite da ste doista slušali.
Postavljajte prava pitanja za bolje razumijevanje, ne kako biste promijenili temu: svi smo mi barem jednom bili krivi za ovo, često i nenamjerno. Tijekom razgovora osoba usputno spomene zajedničkog poznanika ili restoran u koji ste dugo htjeli ići, ali još niste i razgovor skrene u sasvim drugom smjeru. Može biti zanimljivo, ali kao dobar slušatelj, nakon nekog vremena vratite razgovor na originalnu temu.
Ponovite rečeno: ponavljanje ili parafraziranje pomoći će i nama samima da bolje razumijemo ono što smo čuli što je osobito korisno u slučaju nekih zbunjujućih informacija, ali time pokazujemo da uistinu slušamo.
Obratite pozornost na neverbalnu komunikaciju: riječi su samo dio poruke, upozoravaju komunikacijski stručnjaci, a ostalo je skriveno u tonu, facijalnim ekspresijama, držanju tijela – naučite „pročitati“ i te poruke.
Naslovna fotografija: Unsplash
