Hrvatski zvukopis

HRVATSKA KNJIŽEVNOST NA LONDONSKIM ULICAMA: Kako je Nataša Janjić Medančić oduševila britansku publiku

Tamara Radan
12.11.2023.

Nekoliko mjeseci nakon New Yorka i Pariza interaktivna mobilna aplikacija Hrvatski zvukopisa donijela je hrvatsku književnost i na ulice Londona. Ovo je treća urbana sredina u inozemstvu gdje se interakcijom slušatelja u javnom prostoru mogu poslušati kratke priče suvremenih hrvatskih autora i izvatci iz djela starije hrvatske književnosti


Besplatna mobilna aplikacija Hrvatski zvukopis sadrži neobjavljene suvremene kratke priče hrvatskih autora i odlomke iz poznatih djela starije hrvatske književnosti. Priče su interpretirali poznati hrvatski glumci čije glasove prati glazba i zvučni dizajn, a interakcijom korisnika aplikacije u različitim urbanim sredinama umrežava se hrvatska književna scena.

Hrvatski zvukopis prvo je postavljen u javnom prostoru Zagreba i Splita. U 2022. ova mobilna aplikacija aktivirana je i u New Yorku, kao prvoj urbanoj sredini gdje žive Hrvati izvan Hrvatske s ciljem širenja i na druga urbana područja u inozemstvu. Nekoliko mjeseci nakon New Yorka Hrvatski zvukopis postavljen je u Parizu, a od rujna ove godine proširio se i na ulice Londona.    

New York – Pariz – London

Tim je povodom umjetnička organizacija Yelo, koja stoji iza čitavog projekta, u studenom ove godine promovirala aplikaciju i hrvatske književnike. Jelena Remetin, multimedijalna umjetnica i autorica projektaNataša Janjić Medančić, hrvatska glumica i jedna od interpretatorica kratkih priča hrvatskih autora i Andrea Remetin, producentica predstavile su projekt u Veleposlanstvu RH u Londonu. Promociju u Londonu podržala je Turistička zajednica grada Zagreba, koja je omogućila da se domaća književnost širi na urbane lokacije izvan Hrvatske, te je ovom aktivacijom Zagreb stao uz bok Londonu, Parizu i New Yorku.

Hrvatske priče na engleskom jeziku

Mobilna aplikacija Hrvatski zvukopis funkcionira interakcijom korisnika u urbanom prostoru u kojem je postavljena. Kada korisnik preuzme mobilnu aplikaciju  iz Google Play ili Apple trgovine na svoj telefon, može poslušati kratke priče hrvatskih književnika dok šeta gradom. Priče su interpretirane na hrvatskom, ali i engleskom jeziku, čime se povećava vidljivost  hrvatskih autora i njihovih djela izvan RH.

Sadržaj aplikacije gradi se iz godine u godinu i ona trenutno broji 90 kratkih priča. Teme priča su moderne, urbane, ali poetične i delikatne te svjedoče vremenu u kojem su nastale. Namjera programa Hrvatski zvukopis je da se pristup književnom sadržaju hrvatskih autora omogući širokom krugu korisnika intervenirajući u javnom prostoru različitih gradova, istovremeno utječući na kulturni identitet korisnika, ali i grada.

Aktivaciju i promociju mobilne aplikacije izvan RH podržalo je Ministarstvo kulture i medija RH, Središnji ured za Hrvate izvan RH i Turistička zajednica grada Zagreba.

Preuzmite i instalirajte aplikaciju Hrvatski zvukopis za Android
Preuzmite i instalirajte aplikaciju Hrvatski zvukopis za iOS

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.