Jedna se poznanica kupa u velikom bazenu na Baliju. Nekadašnja šefica se udaje, a prijatelj iz škole očito ima jako zgodnu novu curu. Ma super. I kako frustrirajuće za onu koja to gleda. Vlastiti život trenutačno uopće nije egzotičan, uzbudljiv ili seksi. Malo zavirimo na Instagram, malo na Facebook i sve je jasno. Kod nekih ljudi, koji previše vremena provode na Facebooku i uspoređuju se s drugima, to se loše raspoloženje može pretvoriti i u trajnu depresiju, kako su pokazala ispitivanja na Sveučilištu Houston. To dakako ne znači da morate pobjeći s društvenih mreža glavom bez obzira (one su sastavni dio današnjega života), ali iz toga se jasno vidi kako je važna ravnoteža između on i off.
Dosta je infomanije
Opće pravilo koliko je interneta za nekoga dobro ili loše ne postoji. Netko koristi digitalne medije više, netko manje, zato što svatko ima različite zahtjeve i interese u privatnome životu, ali i u poslu. Problemi nastaju kada se počnemo više posvećivati ekranu nego živim osobama uz nas. To ubija svaki razgovor. Nije stvar u količini razgovora s prijateljima, nego u njegovoj kvaliteti. Razgovor oči u oči više će nas usrećiti od društvenih mreža.
Ovisnost se pokazuje kada moramo stalno misliti na neki medij i pojačavati njegovo konzumiranje da bismo doživjeli sreću. Kad nema interneta, mogu se pojaviti simptomi poput nervoze i povišenoga broja otkucaja srca kao znak da nam nedostaje. To zvuči ekstremno, ali počinje već i s malim stvarima, s osjećajem „nešto mi nedostaje“ kada telefon ostavimo kod kuće. Stručnjaci ideju da stalno moramo biti u tijeku nazivaju „infomanijom“. Nitko ne razmišlja o tome zadovoljava li nas to zaista, a trebali bismo se zapitati kako se primjerice osjećamo nakon pola sata na Instagramu.
Ne dajmo se dekoncentrirati
Pogledavajmo rjeđe u smartphone. Studenti to u prosjeku čine svakih 12 minuta. Kako je pokazala jedna Microsoftova studija, između 2000. i 2013. ciklus ljudske pozornosti skratio se s dvanaest na osam sekundi – manje od zlatne ribice! Prije svega oni koji znatno koriste medije, između ostaloga i oni koji rabe više gadgeta odjednom, teško da se više mogu koncentrirati na dulje vrijeme.
U vrtlogu dekoncentracije
Očito je da uz televiziju ili čitanje ne bismo trebali posezati za telefonom. I to moramo osvijestiti da ne upadamo u vrtlog dekoncentracije. Unaprijed očekujemo da ćemo se dosađivati, pa da se to ne bi dogodilo, puštamo da nas sadržaji zatrpavaju. U međuvremenu nam pogled na autobusnoj stanici ili kad sjednemo na sofu automatski bježi na telefon.
Digitalni odmor važan je za mozak. Potrebno je slijediti vlastite misli jer to potiče kreativnost. A kako to postići? Nametnimo sebi disciplinu. Kada nam dođe poticaj da pogledamo na telefon, usredotočimo se na okolinu i vežimo misli uz pojedinosti iz stvarnosti.
Osim toga pomaže nam ako shvatimo da nam svaka informacija i vijest nije nužno potrebna ili ne baš odmah, pogotovo ne kako su se polupoznati proveli na godišnjem odmoru. Postavite sebi pitanje koliko često treba provjeravati vijesti da biste zaista bili informirani i što će se dogoditi ostane li neki mail malo dulje u poštanskome sandučiću.
Privremeno nedostupni
Privatno ili poslovno, tko odmah odgovara na poruke razvija očekivanja i sam sebe stavlja pod pritisak. Na poslu onaj tko odmah odgovara vjerojatno obavi mnogo toga, ali se troši. Jedna studija londonskoga King’s Collegea kaže da nam dekoncentracija mejlom nakratko ruši inteligenciju za 10 bodova. Za usporedbu, marihuana je smanjuje samo za 4. Bolje je u određeno vrijeme pregledati mailove i obavijesti na Facebooku, u optimalnome slučaju triput dnevno. Samo se tako možemo produktivno usredotočiti na posao.
Ne zaboravite se odjaviti s Facebooka i isključiti zvuk na telefonu. Nemojte pisati mailove kolegama u susjednu sobu, mnogo je simpatičnije i brže odete li onamo osobno. Dobro je malo se i kretati. Nosite sat. Jer tko umjesto sata koristi telefon, obično ne može odoljeti da zaviri i u još poneku aplikaciju. Često na kraju više ne zna što je izvorno htio. Ne ostavljajte uključen laptop, tablet i telefon pored postelje, jer njihovi valovi tijelo drže budnim. Klasična budilica je mnogo bolja.
Sretna ravnoteža između on i off omogućava vam duboke privatne doživljaje, zaboravljanje vremena na koncertima, bavljenje jogom ili trčanjem. Primite se ponekad kista i olovke. I kada onda navečer pogledate na Instagram, neće vas biti briga za daleka putovanja i Storyje, jer će vam život biti lijep i ispunjen.
Video: Canva
