Koliko od vas se dogodilo, u nekoj fazi karijere, da dođete u ured i nemate previše posla? Mailovi su rjeđi, pozivi sporadični – pravi kolovoz na radnom mjestu. To se isprva može činiti kao odmor od užurbanog tempa, no ako se produži dalje od razdoblja kad su svi na godišnjem, a vi „držite utvrdu“, može rezultirati velikim nezadovoljstvom, pa i težim problemima.
Sličan učinak može imati i repetitivan posao na kojem iz dana u dan ponavljate jedno te isto, koji vas nimalo ne stimulira, već ostavlja dojam da pomalo kopnite, trošeći svoje najbolje sate, dane i godine uzaludno.
Takvo nezadovoljstvo prouzročeno kroničnom dosadom i nestimulativnim radnim mjestom ima i svoje ime: „rust-out“ – što bi se moglo prevesti kao hrđanje na poslu.
Istraživanja su pokazala da se čak 60% radnika osjeća emocionalno distancirano od poslova, a gotovo 20% očajno, prenosi Cosmo. Stoga ne čudi da je jedan od najvećih trendova na društvenim mrežama u posljednjih godinu dana tzv. „quiet quitting“ ili davanje zadovoljavajućeg minimuma na poslu kako bismo opravdali plaću.
Što je zapravo rust-out?
Mnogi su ipak odabrali i „glasniji“ otkaz. U eri pregaranja na poslu i „The Big Quit-a“, uslijed preispitivanja životnih prioriteta i traženja savršenog balansa između privatnog i poslovnog, burnout je postao pomodni termin i svojevrsni simbol prepoznavanja među supatnicima. U takvoj radnoj klimi, dosada se čini pomalo kao nedostižni ideal, ona točka u kojoj stvari obavljamo s tolikom lakoćom i usporenim ritmom da možemo predahnuti i odahnuti.
No stručnjaci upozoravaju da možemo imati „previše predobroga“, te da rust-out može biti jednako negativan po naše zdravlje kao i burnout, ako ne i gori.
Dosada koju uzrokuje posao koji nas nimalo ne inspirira niti ne motivira, pa se ni ne trudimo rasti ni napredovati, postajemo nezainteresirani, apatični, udaljujemo se od kolega, ali se to raspoloženje s vremenom širi i na druge aspekte našeg života izvan radnog mjesta.
Zvuči pretjerano dramatično i ne mora značiti da će svi jednako reagirati na različit opseg i zahtjeve posla, no u današnjoj klimi gdje veliki broj ljudi sliku o sebi, vlastitom uspjehu i poziciji u društvu temelji na profesionalnim postignućima, destimulativno radno mjesto može djelovati poražavajuće na mentalno zdravlje.
Rust-out može biti osobito prisutan kod mlađih profesionalaca koji su netom nakon diplome „zapeli“ na radnom mjestu daleko ispod svojih kvalifikacija, žena koje nikako ne mogu probiti „stakleni strop“ ili srednjih menadžera koji ne uspijevaju napredovati, naizgled u vječnoj petlji sastanaka koji su mogli biti email.
Zašto je dosada na poslu pogubna?
Ipak, nije svaka dosada na poslu automatski rust-out. „Rust-out je puno dublja od puke dosade. Kod njega se ljudi osjećaju da ne rade ništa svrhovito niti bivaju prepoznati. Osjećaju se blokirano – kao da nema šanse za napredak“, tvrdi Teena Clouston, autorica knjige „Challenging Stress, Burnout And Rust-Out“, te dodaje da se ljudi mogu osjećati depresivno, kao da su zapeli, a polako gube interes i za druge stvari.
Neki od drugih znakova rust-outa su pad kvalitete rada, otežana komunikacija s kolegama i ciničan stav prema poslu. Neki od stručnjaka ističu da takvo ponašanje može dovesti do depresije, željom za slatkim i nezdravom hranom, ali i do nekih oblika ovisnosti poput kockanja ili riskantnog ponašanja.
Kako se izvući
Ako vam se čini da ste zapeli i ne znate se izvući, ne paničarite – za sve ima rješenje. Osjećaj rust-outa nije tragedija, već znak da je vrijeme za preispitivanje. Možda je to onaj signal koji ste čekali da promijenite posao ili okrenete karijeru u nekom sasvim novom smjeru.
No prije davanja otkaza, osobito ako nemate asa u rukavu, odličan je trenutak za preispitivanje: je li izvor dosade zaista u samom poslu ili vam osjećaj da ste zapeli proizlazi iz usporedbe s drugima? Treba li zadovoljstvo samima sobom dolaziti isključivo kroz karijernu afirmaciju ili je posao ipak samo način za stjecanje sredstava kako bismo živjeli život kakav želimo? Tko želimo biti ako izuzmemo titule? Očekujemo li da nas posao ispunjava ili taj osjećaj možemo pronaći kroz hobije, druge interese, druženja s dragim ljudima? Kako za nas izgleda uspjeh?
Kada pronađete odgovore na ta pitanja, bit će lakše pronaći i smjer u kojem želite nastaviti i što zapravo trebate promijeniti. Zadovoljstvo se može kriti u mnogim stvarima, a vaši talenti i interesi nadilaze strogi raspored od devet do pet.
