Culture

Pogledali smo filmove nominirane za Oscara – ‘Sentimentalnu vrijednost’, ‘Hamneta’ i ‘Martyja Veličanstvenog’ – i sad se pitamo: ne bave li se svi filmovi jednom te istom temom – velikom muškom opsesijom da postanu veliki filmaši, veliki pisci, veliki sportaši, na uštrb svih oko sebe, a posebice ženskih likova? I zašto svi ti veliki muškarci imaju takav problem s izražavanjem emocija i komunikacijom?

Moraju li žene biti gole da bi ušle u The Met? Proučavajući zidove jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, feministički kolektiv Guerilla Girls 1989. otkrio je poražavajući podatak – unutar moderne zbirke Metropolitana manje od 5 % djela potpisivale su žene, dok je istovremeno čak 85 % izloženih aktova prikazivalo ženska tijela. Četrdeset godina javnoga djelovanja obilježava aktualna izložba „How to Be a Guerilla Girl“, koja posjetiteljima nudi uvid u njihove arhive, metode rada, izazove s kojima su se susretale te, naravno, sve umjetnice koje je povijest odlučila preskočiti.

Iako su umjetnice često bile izostavljane i „zaboravljane“ u povijesti umjetnosti, Nasta Rojc posljednjih desetljeća pobuđuje velik interes kroz studije, istraživanja i umjetničke projekte. Povjesničarka umjetnosti Darija Alujević, autorica monografije „Mila Wod: Prva hrvatska kiparica“ i suradnica na dokumentarcu „Nasta Rojc – Enfant terrible“, piše o tome zašto je Nasta važna i kako njena djela i danas djeluju ispred svog vremena.

Dugogodišnja novinarka i urednica izdavačke kuće Media bar – Marina Dimić Kepeski – odabrala je za MOOD tri inspirativne knjige o snažnim ženama. Od prvog pravog feminističkog romana Anne Brontë o ženi koja napušta muža zlostavljača, preko knjige memoara Lene Dunham, do fantastičnog romana Ankice Tomić o ženi u Dalmatinskoj Zagori koja se moćno nosi s lošim kartama koje joj je život dodijelio.

Što bi se dogodilo da su se srele slikarica Frida Kahlo, fotografkinja Dora Maar i fizičarka Mileva Einstein? Pogledali smo u kazalištu ITD odličnu predstavu ‘Djevojke s rogovima’, koja možda na tren podsjeća na dobra ženska druženja i kabare s opakim humorom i lucidnim analizama veza, na tragu serije ‘Seks i grad’ i knjige ‘Grad djevojaka’ Elizabeth Gilbert, ali iz koje izlazite ošamućeni kao da ste predugo ležali na kauču kod šrinka.

Za razliku od prijašnjih Bijenala koji su bili obilježeni spektaklom i političkim aktivizmom, novi program najavljuje povratak izvornim kvalitetama umjetnosti: otvaranju međuprostora i svjetova imaginacije, emocionalnosti, osjetilnosti i subjektivnosti te poticanju na sanjanje i čuđenje.

Kako se najsnažniji mišić na našem tijelu koji je godinama bio korišten za zabavu, seksualizaciju, ponižavanje i vrijeđanje drugih, u zadnje vrijeme prometnuo u simbol otpora i osnaživanja, otkriva nam Heather Radke, autorica knjige ‘Butts: A Backstory’

Većinom su u igri 3 metode: a) krađa nečijeg naziva pjesme, b)smišljanje suludih kovanica dok se buduće zvijezde dosađuju u školskim klupama i c) naziv grupe im je smislila mama. Nekima i baka.

Što bi se dogodilo da spojite glavnu junakinju iz filma “Vrag nosi Pradu” i poznatu njujoršku prevaranticu Annu Sorokin, o kojoj je Netflix snimio film? Zna najbolje Susan Rigetti, autorica uzbudljive knjige “Priča s dva lica”. A budući da ju je pisala bivša programerka i zviždačica, moramo reći da je ovo savršeno isprogramiran roman koji, kao svaki page-turner, nećete moći ispustiti iz ruku.