Dok astrolozi upozoravaju na efekte retrogradnog Merkura, pomrčine Sunca, kretanjima Venere i Saturna, mnogo bliže pojave utječu na našu neposrednu okolinu i reakcije: vremenske (ne)prilike.
Prženje na direktnom suncu u podne kada temperatura u rano proljeće prelazi 26 stupnjeva zamijenio je iznenadni pljusak kojeg su pratile obilna tuča i grmljavina – sve to u rasponu manjem od tri sata i dok sam, pokušavajući pisati ovaj tekst, još osjećala saharski pijesak koji je dan ranije raspuhivao snažan vjetar.
Je li sve navedeno doista vrijedno čuđenja, preispitivanja i napetog osluškivanja organizma ili ipak pretjerujemo kada umor, glavobolju ili razdražljivost želimo pripisati vremenskim promjenama?
SAD
Stručnjaci se slažu: vremenske promjene i nepogode nemaju utjecaj samo na okoliš već i na naš organizam, mentalno zdravlje te raspoloženje. I to se ne odnosi samo na meteoropate već i na druge meteorološki osjetljive osobe koje imaju zdravstvene probleme ili kronične bolesti koje se mogu pogoršati s vremenskim promjenama i lošim vremenskim uvjetima.
To je zabilježio i Hipokrat u antičko doba, koji je smatrao da medicina treba uzeti u obzir i godišnja doba, a osobito vjetrove.
Već je poznat pojam SAD ili sezonski afektivni poremećaj koji, zbog kraćih dana i dužih noći kod nekih može uzrokovati tešku depresiju, čiji simptomi slabe s pojavom proljeća, a većina onih koje su time pogođene su žene. Na to utječe manjak vitamina D, činjenica da tijelo proizvodi više melatonina i poremećaji u cirkadijskom ritmu.
Opasna južina
No to ne znači da duži dani i više temperature te dugo iščekivano ljeto donose sreću. U nekim slučajevima, baš naprotiv. U vrijeme Dubrovačke republike postojao je i propis koji je branio da se donose zakoni za vrijeme južine koja utječe na raspoloženje i koncentraciju, pa su i kazne za eventualne zločine u tom razdoblju bile blaže.
To dokazuju i neka suvremena istraživanja: članak objavljen u The Association for Psychological Science pokazuje da će ljudi vjerojatnije postati razdražljivi i ponašati se agresivno ili nasilno kada su izloženi pretjeranoj toplini. A jedna je studija provedena u Chicagu od 2012. do 2016. pokazala jasnu korelaciju između kriminala tj. pucnjava i viših temperatura.
No na ljude ne utječu samo kratki ili dugi vrući dani. U obzir treba uzeti i vlagu, vjetar, tlak, ionizaciju, UV zračenje, oborine i druge faktore kada odstupaju od normale. Pa tako se kod pada tlaka zraka (kod južine) pogoršavaju reumatski bolovi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol, a porast od jednog stupnja Celzijevog može utjecati na čak 3 do 5 puta veću smrtnost u slučaju trajanja ekstremnih vrućina preko pet dana, izvještava Zavod za javno zdravstvo.
(Ne)ovisni o (ne)vremenu
Očito su problemi povezani s vremenom poznati od pamtivijeka, no stručnjaci tvrde da je meteoropatija bolest modernog doba uzrokovana time što živimo odsječeni od prirode i njezinih ritmova, pa se organizam ne prilagođava vremenskim prilikama. Tu moramo u obzir uzeti i klimatske promjene i vremenske uvjete koji postaju sve ekstremniji, pa se može očekivati da će to imati snažan utjecaj na mentalno zdravlje.
Već se i sada bilježi porast hitnih psihijatrijskih intervencija za vrijeme toplinskih valova, a štetno na fizičko i psihičko zdravlje djeluje i zagađenje, prenosi Wellcome. Zabrinutost zbog klimatskih promjena već, posebice kod mladih, izaziva eko-anksioznost, a ekstremni vremenski uvjeti i elementarne nepogode poput oluja i poplava mogu biti uzročnici PTSP-a ili depresije.
Pa znači li to da je za pretpostaviti da ćemo u budućnosti, kao u pjesmi TBF-a, morati paziti tko je uzeo lijek kad okriće na jugo? Ili ima i drugih načina da se borimo protiv utjecaja vremena na psihofizičko stanje?
Potencijalno rješenje ne ovisi o pojedincu, već o zajednicama i državama koje uistinu trebaju napraviti sve u svojoj moći kako bi umanjili daljnju štetu okolišu i usporili klimatske promjene, ali i nadoknadili gubitke najpogođenijima, primjerice poljoprivrednicima u slučaju suše ili osobama koje su preživjele prirodnu katastrofu, kako bi barem reducirali financijske pritiske, predlaže NIH.
A tu je svakako i praćenje uputa liječnika u slučajevima nepovoljne biometeorološke prognoze, izbjegavanje velikih vrućina, niskog tlaka, sparine… A kad vrijeme to dopusti, povezati se ponovno s prirodom, možda kroz vrtlarenje ili opuštajuću šetnju šumom – jer priroda liječi, barem kada ne pokazuje svoje drugo lice.
Naslovni vizual: Unsplash / Gabrielle Henderson, Canva