
Suvremena kultura i umjetnost su mrtve. Ono što je nekada bila avangarda – smjelo kršenje pravila i eksplozija pravaca od apstraktne umjetnosti do ekspresionizma – danas je zamijenila praznina. Tako tvrdi W. David Marx, autor knjige „Blank Space“, koji se silovito obrušio na opću krizu kreativnosti. Je li u pravu ili je ovo samo još jedan način da zadobije našu pažnju?

Kada je pisao svoju kultnu knjigu Muzej nevinosti, Orhan Pamuk je cijelo vrijeme imao u glavi ideju da će roman pratiti i pravi muzej posvećen velikoj ljubavi. Kada je, međutim, stigla nemoralna ponuda za seriju, autor se nije dvoumio. Nekoliko pravnih zavrzlama kasnije, nakon 18 godina, dočekali smo i ekraniziranu verziju. Turski nobelovac je jedini autor koji se može pohvaliti da njegova knjiga ima i muzej i seriju. Možemo li ih sada usporediti?

Od prve egipatske olovke za oči, preko cara Konstantina koji je bio praotac današnjih filtera jer si je na kovanicama umjetno povećavao oči, do današnjih estetskih zahvata koji su tako suptilni da se gotovo i ne vide – njemačka spisateljica Rabea Weihser u knjizi Kako smo postali tako lijepi istražuje zašto smo već stoljećima u lovu na ljepotu. I zašto je digitalno ogledalo ponekad tako opasno.

U samome srcu Zagreba, na adresi Martićeva 4, pronalazimo Galeriju Paravan, prostor koji na iznimno interesantan način spaja umjetnost i toplinu doma. Iza nje stoji dizajner Vanja Rakočević, autor čiji se rad kreće između uporabnog i skulpturalnog objekta, povezujući suvremeni dizajn, antikvitete i rijetke artefakte u jedinstvenu, intuitivno vođenu cjelinu.
O instinktu kao ključnome alatu pri selekciji i stvaranju, odnosu funkcije i estetike te ulozi boja pri uređenju razgovarali smo s Rakočevićem koji je također podijelio vlastita razmišljanja o važnosti slow design filozofije kojoj se u posljednje vrijeme vraćamo kao i o svemu onome što gubimo odaberemo li se osloniti isključivo na modernu tehnologiju umjesto na stvarna iskustva prostora i života uopće.

Da savršena simetrija ne postoji, znamo već odavno. Uostalom, koliko je već eseja napisano o predivnom i intrigantnom licu Kate Moss, koje nije 100 % simetrično, ili o različitoj boji očiju Davida Bowieja? Očito ne dovoljno, jer trend koji je uzeo maha i koji je na TikToku prikupio 200 milijuna pregleda zove se Facial Harmony. O čemu je točno riječ i zašto ne prestajemo ganjati taj nedostižni ideal?

Zašto neke osobe reagiraju iznimno burno u situacijama koje su objektivno nevrijedne spomena? Zašto, pak, neke osjećaju sigurnost tek kada kontroliraju svaki aspekt svoga života? Zašto je u nekih prisutan gotovo instinktivan strah od gubitka? Zašto neke vječito prati sjena krivnje, čak i kada nisu učinili apsolutno ništa pogrešno? Zašto nekima, koliko god uspješni bili, nijedno postignuće nije dovoljno dobro? Kako bi odgovorila na navedena i njima slična pitanja, psihologija sve češće postavlja jedno dodatno, vjerojatno najintrigantnije do sada – što ako opisani obrasci nisu posljedica isključivo osobnih iskustava već dio emocionalnoga nasljeđa?

Cijela poanta manosfere, navodno, jest kako osvojiti žene. Zašto onda gotovo opipljiv osjećaj nelagode nastaje čim žena stupi na scenu? Zašto oni najradikalniji među njima otvoreno tvrde da im se žene uopće ne sviđaju? Istražili smo što pokreće manosferu i zašto kombinacija homosocijalnosti i homohisterije stvara neobičan paradoks – muškarce emocionalno usmjerene jedne na druge, ali prisiljene to maskirati agresijom, dominacijom i mizoginijom.

Što bi telefon rekao da može pričati? 10. ožujka, dobri stari telefon napunio je 150 godina. Toliko smo ga puta koristili, a nitko ga do danas nije pitao kako je živjeti među ljudima i što misli o svim razgovorima. Ako kuća u filmu “Sentimentalna vrijednost” može progovoriti o svojim vlasnicima, zašto i mi ne bismo intervjuirali jedan od najvećih revolucionarnih uređaja, koji je cijelo ovo vrijeme ostao podcijenjen? Halo? Čujemo li se?

Zaboravite doba u kojem ste karijeru vidjeli kao ljestve kojima se spretno morate uspinjati kao u Survivoru da biste uspjeli, jer sve više tech-vizionara govori da bi i sam rad uskoro mogao dobiti otkaz. Znači li to da se vraćamo na stare grčke postavke – dokolica i scuola ili će se možda dogoditi nešto puno gore?

Je li Hollywood upravo dobio prve zviždače? Matt Damon i Ben Affleck prvi su otvoreno progovorili o svemu o čemu se šuti – o tome kako su algoritmi ubili klasičnu dramaturgiju, ali i kreativnu slobodu. Nismo detektivi, ali zanimalo nas je – je li pop-kultura zaista u ozbiljnoj krizi i tko će je spasiti?

Postoje gradovi koje godinama nekako svjesno izbjegavate, a onda, kada se napokon odlučite posjetiti ih, jednostavno se i nepovratno zaljubite u njih. Pariz me je naučio da postoje gradovi koje ne posjećujemo samo da bismo ih vidjeli, već da bismo naučili kako živjeti sa stilom. Pariz je grad idealan za usvajanje profinjenih društvenih manira i otkrivanje prave umjetnosti uživanja u hrani; on nas tiho uči odmjerenosti, stilu i onoj polaganoj, gotovo zaboravljenoj ljubavi prema dugim, besciljnim šetnjama.

Je li najveći svjetski zavodnik duboko u sebi bio veliki romantik i što se dogodi kada u Amsterdamu sretne slavnu kurtizanu s povezom oko očiju koja igra na njegovom terenu požude, ne mareći previše za ljubav? Pogledali smo film Nesavršena ljepota koji je nastao prema romanu In Lucia’s Eyes Arthura Japina.

U petak, 26. lipnja, u 20 sati u Zagrebačkom plesnom centru održat će se premijera plesne predstave Adriatic Epic autora Tomislava Fellera, nastala u suradnji s koreografom i izvođačem Marinom Lemićem. Predstava okuplja dva izvođača s dugogodišnjim profesionalnim iskustvom koji su na početku karijere zajedno plesali u podmlatku vodećeg zagrebačkog plesnog ansambla. Gotovo dvadeset godina kasnije ponovno se susreću na sceni, istražujući vlastiti odnos prema tradicijskom nasljeđu, potrebu za zajedništvom i želju za promjenom.

Jelena Radan održat će 19. rujna 2026. godine koncert Voyage Sessions Live u zagrebačkoj Kinoteci, u sklopu svoje nove koncertne priče pod nazivom Storytelling Tour. Bit će to večer glazbe, priča i emocija, intiman susret publike i umjetnice koja već više od dva desetljeća gradi prepoznatljiv autorski i interpretativni put.
Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.
Naša web stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi pružila najbolje iskustvo pregledavanja. Korištenjem web stranice pristajete na njihovu uporabu, dok blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće biti dostupne.




